Elvis Holjan-champione

Fudbalska lopta donesena je u Bosnu i Hercegovinu 1903. ali se fudbal u Sarajevu poceo igrati 1908. godine. Naime, te godine grupa djaka sarajevske Gimnazije boravila je u Zagrebu, gdje se upoznala sa pravilima fudbalske igre i zavoljela fudbal. Posmatrali su treninge zagrebackih djaka, pa su i sami zaigrali. U Sarajevo su se vratili sa loptom i odmah poceli vjezbe iz fudbalske vjestine na casovima gimnastike na igralistu Realne gimnazije. Iste godine ucenici su osnovali svoj Srednjoskolski sportski klub, ciji su osnivaci bili Emil Najsul, Feodor Lukac, Stevo Jokanovic, Zdravko Jeftanovic, … Srednjoskolski klub kasnije je dobio ime “Osman”. To je bio prvi organizovani fudbalski klub u gradu na Miljacki.

Prije prvog svjetskog rata bilo je pet klubova u Sarajevu: Srpski SK (kasnije Slavija), Hrvatski SK (kasnije SASK), Muslimanski SK (kasnije Sarajevski), Zidovski SK (kasnije Barkohba) i Radnicko sportsko drustvo Hajduk. “Osman” je ubrzo po osnivanju reformisan. Poslije zavrsetka prvog svjetskog rata, uz obnavljanje pomenutih, osnivaju se i novi klubovi: Troja, Sparta i Gradjanski.

Fudbal je u zacetku u Jugoslaviji, pa i u Sarajevu, bio privilegija intelektualaca, ali ga je ubrzo pocela igrati i radnicka omladina. Sredinom druge i pocetkom trece decenije 20. vijeka postao je najjeftinija i najdraza zabava mladih radnika. Mladi radnici Zeljeznicke radionice osnovali su 1912. godine prvi radnicki klub u Sarajevu – Hajduk, koje je godinama bio mjesto okupljanja radnika i svojevrstan nacin borbe protiv nacionalistickih stremljenja ispoljenih prilikom stvaranja i djelovanja Srpskog, Hrvatskog, Muslimanskog i Zidovskog kluba.

Pred kraj 1920. i u prvoj polovini 1921. godine u Sarajevo je stiglo dosta iseljenika iz Rijeke. Medju njima je bilo i nekoliko vrsnih fudbalera koji su se prikljucili Hajduku.

Neki mladi radnici Zeljeznicke radionice jos otprije su trenirali u Hajduku, ali nisu bili registrovani. Dolaskom Rijecana, za njih je konkurencija bila jaca. Javila se ubrzo ideja, u jesen 1920. godine, o osnivanju jos jednog radnickog kluba. Prvi je na tu pomisao dosao Dimitrije Dimitrijevic, zeljeznicki radnik, najmladji i najbrzi medju svojim drugovima, inace vrlo spretan u baratanju loptom. Jedne veceri 1920. godine pod lipom ispred Zeljeznicke radionice, saopstio je svoju pomisao Ludvigu Lepleu, strojovodji.

Najvatreniji navijaci FK Zeljeznicar-a, poznati kao Manijaci spadaju u sami vrh navijackih grupa u BiH. Tu tradiciju pronose jos iz bivse drzave gdje su svrstavani u drugu kvalitativnu grupu zajedno sa "Hordama zla", "Armadom", i "Red Firm". Ime pod kojim su poznati nose od kraja osamdesetih godina, ali bi bilo pogresno smatrati da je to pocetak vatrenog navijanja na Grbavici.

U sampionskoj sezoni Zelje, 1971/72, navijaci su svoj klub pratili sirom zemlje, a vrhunac je bio na stadionu "JNA" kada je u zadnjem kolu ovjerena titula. Po povratku u Sarajevo napravljen je tzv."karusel", tj. cijelu noc su po gradu kruzili automobili okiceni zastavama, uz neizbjezno sviranje svim raspolozivim sredstvima (trube, automobilske sirene i sl.). Nakon godina uspjeha, doslo je do smjene generacija u ekipi pa je "Zeljo" dospio i do Druge savezne lige, ali ni tada navijaci nisu napustili plave. Prosjek posjete na utakmicama u Sarajevu bio je blizu 10.000 gledalaca.

U to vrijeme najvatreniji su se na Grbavici okupljali na brdu iznad juzne tribine (tada jos nije bio dogradjen gornji dio juga na kome se "Manijaci" danas nalaze). Po povratku u drustvo najboljih postepeno je stvaran jak tim, a 1981. je "Zeljo" stigao do finala kupa. Utakmica je privukla oko 60.000 gledalaca sto je bila najveca posjeta na jednoj finalnoj utakmici (izuzev onih koje su igrali klubovi iz Beograda). Vise hiljada navijaca plavih je stiglo na "Marakanu", a smjestili su se na istocnoj tribini stadiona ("Velezovi" su bili na zapadu). Uprkos gromoglasnoj podrsci "Zeljo" je izgubio (2:3), ali je ova utakmica bila povod za mnoge da se u odabiru kluba opredjele za "Zeljeznicar".

U prvoj polovini osamdesetih godina atmosfera na Grbavici se donekle razlikovala od ove danasnje (inace je navijacki trend u to vrijeme izgledao malo drugacije). Cijenile su se zastave na kopljima (na Grbavici je tada kao najveca slovila ona plavobijela na kojoj je bila nacrtana lokomotiva sa vagonima koja je predstavljala "Zeljin voz"), a atmosferu su stvarale i brodske sirene montirane na pumpe automobilskih gima, te cegrtaljke, zvona, pistalljke. Navijalo se na svim utakmicama, a posebno su se cijenili susreti sa timovima "velike cetvorke", "Velezom" i naravno gradski derbi protiv "Sarajeva" . Za tu utakmicu se spremalo mjesecima, atmosfera na stadionu je dovodjena do usijanja, a obicaj je bio da se nakon pobjede organizuje pohod navijaca kroz grad do Bascarsije gdje se sve zavrsavalo pred jednom slasticarnom ciji je vlasnik bio vatreni navijac komsija sa Koseva.

Jedne prilike, u novembru 1982.godine nakon utakmice na Grbavici (1:0 za "Zelju") na celu kolone je isao transparent na koji je postavljena ranije postavljena i odstampana saljiva smrtovnica posvecena bordo timu. Najsvijetliji trenuci su dozivljeni u sezoni 1984/85 kada je tim sa Grbavice uspjesno nastupao u kupu UEFA. Na Grbavici su tada vidjani transparenti navijaca van Sarajeva, iz sredine gdje je "Zeljo" tradicionalno imao veliki broj navijaca (Konjic, Travnik, Kiseljak, mala Gornja Dobostica kod Lukavca, a podrska je pruzana i od strane uprave, igraca i navijaca NK "Urania" iz baske Vode). Inace "Zeljo" je uvijek imao svoju publiku i u Tuzli, Zenici, Mostaru, Rijeci, Ljubljani, a pred rat je u Novom Sadu egzistirala jedna grupa od oko pedesetak "Manijaka". Navijaci "Zelje" su i pjesmama opjevani-"Pjesma Zeljinih navijaca" iz sedamdesetih, koja se i danas emituje prije svake utakmice na Grbavici, te "Zeljo to je moj tim" sarajevske grupe "Bombaj stampa".

U drugoj polovini osamdesetih dolazi do vece organizacije najvatrenijih navijaca, i oni tada daju sebi ime "The Maniacs". Osim ove grupe stvaraju se i "Blue Tigers" i "Joint Union", te jos nekoliko manjih grupa ali svi oni sacinjavaju maticnu grupaciju "Manijaka". Pocinje izrada navijackih vezenih salova sa imenom grupe (sal "Joint Union" je uzivao veliko postovanje i na tribinama sirom tadasnje Jugoslavije), nabavka pirotehnickih sredstava-bakljada na utakmici protiv "C.Zvezde" u jesen 1990.godine je bila dotada najveca u BiH, a putuje se organizovano na gostovanja sa klubom.

Tokom rata je Grbavica ostala na okupiranoj teritoriji, drvena zapadna tribina je zapaljena a oko samog stadiona su se vodile zestoke bitke. U srcu svakog "Manijaka" je bilo samo jedno-kada ponovo na Grbavicu. Po reintegraciji Sarajeva stadion je zatecen u losem stanju, ali su uprava i navijaci prionuli na posao, te je kako-tako stadion osposobljen za utakmicu protiv "Sarajeva" na, za Sarajevo simbolican datum drugog maja 1996. Tesko je opisati izraz na licima "Manijaka" tokom te antologijske utakmice. Mjesavina nevjerice, tuge ali i neizmjerne radosti sto su ponovo na svojoj Grbavici.

Navijaci "Zelje" su kao i svi drugi tokom svog postojanja imali svog vodju. Njih je tokom svih ovih godina bilo vise, ali se jedno ime ipak vise istice od ostalih. To je rahm. Dzevad Begic-Djilda koji je herojski poginuo prve ratne godine. Njegovo ime se danas na Grbavici izgovara sa posebnim postovanjem.

I tako ostaju "Manijaci" na svom jugu mada je postalo nepisano pravilo da se sa punjenjem odredjenog navijackog staza oni stariji sele na sjever, pa tako "Zeljo" sada ima vatrenu podrsku sa obadvije strane. Bitno je da uvijek Grbavicom odzvanja ono poznato: "Naprijed Zeljo ceto plava…"

Text preuzet sa officijalne stranice manijaka www.themaniacs.org

Jedna gospođa dođe u ljekarnu i traži arsen.
Ljekarnik: Budući se radi o jakom otrovu, moram vas pitati za što vam je potreban?
Gospođa: Želim otrovati svoga muža.
Ljekarnik: Žao mi je, ali u tom slučaju vam ga ne mogu dati.
Gospođa otvori torbicu i iz nje izvadi jednu fotografiju, na kojoj se vidi njen muž i ljekarnikova žena kako vode ljubav, te ju pokaže ljekarniku.
Ljekarnik: Oprostite gospođo, nisam znao da imate recept.

Kako plavuša ubija pticu?
Baci ju kroz prozor!

Kako plavuša ubija ribu?
Drži joj glavu pod vodom!

Napisao: KingBOBI


Ivica išao kod frizera. Frizerka upita Ivicu:
"Kako da te ošišam?"
A Ivica će na to:
"Besplatno!"

Napisao: nosorog

Narednik objašnjava vojnicima pojam asocijacije...
Uzme iz džepa maramicu i počne mahati s njom...
Narednik: 'Ivice! Na šta ti pomisliš, kad ja mašem maramicom?'
Ivica: 'Na rastanak, druže kapetane. Mama mi maše maramicom, a ja odlazim... ja se opraštam ...'
Narednik: 'Odlično! Asocijacija je rastanak ...
Stevo, a na šta ti pomisliš, kad ja mašem maramicom?'
Stevo: 'Na ples, druže naredniče. Mi plešemo kolo, izvadimo maramice i mašemo njima ...'
Narednik: 'Odlično! U tom je slučaju asocijacija ples. Mujo, na šta ti pomisliš, kad ja mašem maramicom?'
Mujo: 'Na pi*ku, druže kapetane!'
Narednik: 'Pa kako možeš pomisliti na pi*ku, kad ja mašem maramicom!??!!'
Mujo: 'Druže kapetane, maho ti il ne maho, ja non-stop mislim na pi*ku!

Napisao: Raynor

Haso: Ja se nikako ne mogu riješiti nesanice.
Mujo: Meni je lako, samo brojim do tri i zaspem.
Haso: Samo do tri?
Mujo: Dobro, nekad i do pola četiri.

Koja je sličnost između muškarca i parketa?
Ako ih dobro posložiš, možeš ih gazit i do 30 godina.

Napisao: Demon


Reci ti meni Almice, ko se na selu uvijek prvi budi?
Kokoš.
Kokoš? Zašto kokoš?
Pa da probudi pijetla...

Koja su dva najbitnija datuma u životu pedera?
- Prvi drugog i drugi prvog

Napisao: 2Furious


Idu dvije guzice putem...jedna prdne, a druga će na to: "Ukrade mi riječ iz usta"!!!


Zašto plavuša sama gola sjedi na grani?
Čeka pticu ševu.


Plavuša stane na crvno.
Pojavi se zeleno, ona i dalje stoji.
I tako 3 puta zaredom...izađe ona iz auta, a i čovjek koji čeka iza nje.
Pita ju čovjek zašto nejde na zeleno.
Ona veli čekam plavu najljepša mi je.

Idu dvije dlake, kad jednu zgazi autobus, a na to će druga:
"Uh, za dlaku!"

Pita učiteljica Pericu:
- Što bi ti učinio da nađeš ranjenoga hrvatskog vojnika samog u šumi?
- Ubio bih ga!
- Pazi Perice, ranjenog hrvatskog vojnika.
- Ubio bih ga!
- Sjedi Perice, a ti Jovanoviću, ne šapći!

Napisao: hell


Zašto se apostoli ne igraju skrivača?
Zato što će ih Juda izdati.

Napisao: CrazyMage

Jacques je neporažen u klackanju.
Jacques ne može napraviti male koncerte.
Kad sam bio mali mama me plašila Jacquesom.
Jacques se ovih dana "bacio" na snimanje novog albuma. Nitko nije preživio.
Godišnji državni proračun nije dovoljan za Jacquesovu liposukciju.
Jacques ne voli šetati po livadama, naime klaustrofobičan je.
Kad Jacques stane na vagu ona izbaci poruku: "to be continued".
Sliku Jacquesa možete vidjeti u časopisu na str. 4, 5, 6, 7, 8 i 9.
Jacques je potpisao milijunski ugovor s T-comom, jedini uvjet je da se preimenuje u T-Jacques!
Kad Jacques nosi žutu kabanicu, ljudi trče za njim i viču "TAXI!!
Jacques prvo napuni kadu, pa pusti vodu.
Jacquesa i Chuck Norris mora dva puta udariti.
Jacques nikad nije bio SAMO u Sloveniji.
Jacques koristi kombajn kao brijači aparat.
Sunča se Jaques Houdek na plaži...... Dođe Greenpeace i vrati ga u more.
Titanic je potonuo jer se zabio u Jacquesa dok se ovaj izležavao na vodi.
Jacques je privlačan samo gravitaciji.
Da je Jacques avion bio bi Jumbo Jet.
Jacques ima svoj poštanski broj.
Jacques se vidi na satelitu.
Jacquesu su krafne tic-tac.
Jacques mora izaći iz auta da bi promjenio radiostanicu.
Jacques igra biljar sa planetima.
Jacques stavlja majonezu na aspirin.
Kad Jacques stane na vagu, vidi svoj broj mobitela.
Jacques se ne šali kad kaže: "Tako sam gladan, da bi mogao pojesti vola".
Kad Jacques dođe u restoran, on pojede i kaže: "Hvala, dođite opet!"
Kad Jacques trči, CD player preskače. Na radiostanici.
Jacques se može uslikati fotoaparatom jedino ako se odabere opcija panoramskog snimanja.
Jacques pitao prodavača cipela šta mu preporuča da mu bude komotno, a ovaj mu preporuči Slavoniju.
Oko Jacquesa se u orbiti vrte Vesna Kanižaj i Ivanka Boljkovac.
Jacques uvijek kupuje dvije karte za kino/kazalište. Jednom je dobio sjedala u različitim redovima.
Jacques je toliko debeo da ljudi đogiraju trčeći oko njega.
Kad Jacques ode u zoološki vrt, slonovi mu bacaju kikiriki.
Na audiciji za prvi dio Indiane Jonesa, Jacquesu je bila ponuđena uloga kotrljajuće kamene kugle.
Jacques je pao u Grand Canyon i zaglavio!!!
Ograničenje na liftovima je 6 osoba ili 1/6 Jacquesa.
Jacques mrzi liftove i liftovi mrze Jacquesa.
Jedinice za tlak su Pascal [Pa] i Jacques[Ja]. Jedan Jacques ima 10^5 Pascala.
Kad Jacques ide na plažu, životinje se penju na brdo.
Jacques ne može biti u bestežinskom stanju.
2. Arhimedov zakon: Jacquesovo tijelo uronjeno u tekućinu neće izgubiti na težini.
3. Arhimedov zakon: Jacquesovo tijelo uronjeno u tekućinu uvijek će istisnuti svu tekućinu.
Gdje Jacques uđe, sve ostalo mora izaći. Znači, na jednom mjestu može postojati samo Jacques.
Savršeno tijelo u Prirodi je kugla. Jacques teži ka savršenstvu.
Jučer je Jacques izašao iz kuće. Na svu sreću samo na kratko, pomrčina je trajala svega par minuta...
Kad Jacques ide na ljetovanje, ne plaća boravišnu taksu. On vadi građevinsku dozvolu.
Kad je ugledao Jacquesa, Kapetan Kirk je rekao: Where No One Has gone Before.
Kada konobar donese Jacquesu meni, on kaže "Može"!
Dođe Jacques na nogometnu utakmicu i sjedne na sve 4 tribine.
Jacques nikad ne prelazi cestu, on je uvijek na obje strane.
Jacques neće stat na forum... treba napraviti internet 2.0.
Jacques bi mogao biti osmi kontinent.
Jacquesov remen je jednak ekvatoru.
Kulen je za Jacquesa mini hrenovka.
Zbog Jacquesa se grade posebni tuneli.
Kad se Jacques kupa u Čatežu, Sloveniju potopi veliki tsunami!
Jacques i Gulliver su najbolji prijatelji.
Da si obuče remen Jacques je morao naučiti bacati bumerang.
Jacques je jedina osoba koju možete pronaći preko GPS-a. Pitate se gdje je sada Jacques? Pokrenite "Google Earth".
Zašto Jacques nema kuću u Sloveniji? Zbog premale okućnice.
Kad Jacques obuće žutu kabanicu i dođe pred osnovnu školu djeca misle da je to školski bus.
Kad žena legne na Jacquesa, triput se okrene i još je uvijek na njemu.
Jacques ima na svakoj ruci jedan sat jer pokriva dvije vremenske zone.
Svaki krojač odjeće odbija Jacquesa sa: "Ne krojimo zastore".
Jacquesu treba iznajmiti nogometno igralište da si ispegla gaće.
Nosivost Masleničkog mosta je 0.3 Jacquesa.
Kad se raspala Jugoslavija Jacques je dobio 5 državljanstava.
Jacques ima svoj sunčev sustav.
Hrvatska ne uvozi previše dobara jer je proizvodnja mala, već je Jacquesova potrošnja velika.
Jacques može omotati Kineski zid oko sebe.
Jacques je dobio novi posao u kinu... služi kao platno.
Airbus A380 je napravljen da bi se i Jacques mogao voziti avionom.
Jacquesova krvna grupa je majonez-A.
Svi ljudi na planeti su u svakom trenutku bez obzira na lokaciju pokraj Jacquesa.
Jacquesov pupak je najdublja tocka na zemlji.
Kada Jacques pluta oceanom, Španjolska ga proglasi svojim novim otokom.
Kada Jacquesa udari kamion, on pita: "Tko je bacio kamen?"
Zašto Jacques ne smije voziti autocestom? Ograničeno je na 130.
Jacquesa su pri krštenju morali poljevati kanaderom!
Jacques has eaten the infinity. Twice.
Koja bajka traje najkraće? Jacques i tri praščića.
Za Jacquesa ništa nije preveliki zalogaj.
Žakova najveća životna želja je da se negdje prošverca.
Jacques se nema gdje izgubiti.
Predsjednik Mesić je primio Jacquesa u svom uredu. Bio je to najmasovniji posjet ikada.
Jacques je stvarno širokogrudna osoba.
Jacques se vodi kao nekretnina.
Jacques ima dva kabrioleta. Obožava rolanje.
Jacques je na kivi dijeti. Jede sve osim kivija.
Jacquesa vicevi jednostavno ne mogu zaobići.
Jacques je samo jedan. Za drugog jednostavno nema mjesta.

Imala žena tri sina:
jedan frizer, drugi baletan, a treći isto peder.


Kaže tata retardiranom sinu:
- Donesi mi pivo.
A sin će:
- Donesi ga sam.
Tata kaže:
- Donesi mi pivo, ja sam ti otac!
A sin će:
- Donesi ga sam.
Tata vec ludi i kaže:
- ***em ti mater blesavu, donesi mi pivo, ja sam te napravio!!!
A sin će:
- BAŠ SI MAJSTOR!

Zec sjedi na travi i uređuje nokte.
Prolazi lisica i pita zeca: "Zeko, što to radiš?"
Zec odgovara: "Oštrim nokte da zakoljem lava."
Malo poslije prolazi medo i pita zeca: "Zeko, što to radiš?"
Zeko ponovo odgovori: "Oštrim nokte da zakoljem lava."
Malo poslije dolazi lav i pita zeca: "Zeko, što to radiš?"
Zeko sad odgovara: "Uređujem nokte i pričam gluposti."

Napisao: Demon

Otišli Tito, Jovanka, Kardelj i Pepica kod Karterovih u Bijelu Kuću na večeru.
Poslije aperitiva i priče u salonu, domaćica ih sve poziva na večeru.
Kad tamo - zlatni tanjuri i pribor. Nisu još ni sjeli kako treba, a Kardelj već maznuo jedan veliki tanjur i metnuo ga ispod košulje.
Vidjela to Jovanka pa kaže Titu:
- "Joža, eno ga Kardelj mazn'o zlatni tanjur. Hoću i ja jedan!"
Tito se počeo izmotavati:
- "Čuj Jovanka, ne mogu ja tako krasti po prijemima zlatne tanjure. Ja sam osnivač pokreta nesvrstanih, najveći sin naših naroda i narodnosti. Ja da kradem tanjure po Bijeloj Kući, molim te?"
Jovanka ni da čuje:
- "Hoću jedan tanjur, pojesti će mi Pepica živce kad se vratimo u Jugu."
Gleda Tito... Šta će? Nema druge nego da mazne i on jedan tanjur.
Ustaje, zamoli prisutne za malo pažnje i počne:
- "Cijenjeni prijatelji, vi možda to ne znate, ali ja sam prije no što sam postao revolucionar i vođa komunista bio mađioničar."
Prisutni svi iznenađeno gledaju, a Tito nastavlja:
- "Sada ću vam izvesti jedan od mojih omiljenih trikova."
Uzima jedan zlatni tanjur sa stola i nonšalantno ga stavlja ispod košulje.
Muk u sobi, Joža se mirno zakopčava i nastavlja:
- "A sada molim vas, pogodite gdje je tanjur?"
Svi upere prstom u njega, a Tito kaže:
- "E nije, kod Kardelja je."

Vozio sam se nazad niz strmu cestu, probio sam ogradu i udario u kuću.

Jednostavno se nisam mogao sjetiti gdje je kočnica.

Naša vozila su se sudarila točno u trenutku kada su se srela.

Sve račune koje dobijem ne platim odmah jer zato nemam novaca nego ih ubacim u veliki bubanj iz kojega početkom svakog mjeseca povezanih očiju izvučem tri koja tada platim. Molim Vas da se strpite dok Vas ne pogodi sreća.

Nažalost je moj otac podlegao svojoj strašću za lovom, zamijenili su ga sa divljom svinjom i upucali ga.

Odmah nakon smrti moga supruga postala sam udovica.

Udario sam sa svojim vozilom o cestovni odbojnik, okrenuo sam se na krov i tada sam izgubio kontrolu nad vozilom.

Na raskrižju sam imao nepredviđeni napad daltonizma.

Drugo vozilo je udarilo u moje bez da mi prethodno najavi svoju namjeru.

Velikom brzinom mi se približavao rasvjetni stup. Pokušao sam ga cik-cak vožnjom izbjeći, ali me je svejedno pogodio u hladnjak.

I prije nego što sam ga udario bio sam uvjeren da taj starac nikada neće stići na drugu stranu ulice.

Nevidljivo vozilo je došlo niotkud, udarilo u mene i nestalo bez traga.

Nakon što sam navršio četrdeset godina, zaspao sam za volanom.

Cijeli dan sam kupovao biljke. Kada sam došao do križanja odjednom mi je izrastao grm pred očima pa nisam vidio drugo vozilo.

Kada sam htio udariti muhu dohvatio sam rasvjetni stup.

Vidio sam kako njegovo tužno lice polako prelijeće ispred mene prije nego što mi je gospodin pao na krov...

Vozio sam se normalno cestom kada sam osjetio potrebu da idem na WC. Zaustavio sam se uz rub i krenuo u obližnji grm. Kada sam skinuo hlače protivnik me je od pozadi udario bagerom.

Sjedi Mujo na WC šolji, sere i napreže se:
• UUUUU, MMMMMM, UFFFFF!
Kad odjednom nestane struje i Mujo počne da se dere:
• AAAAA! Upomoć! AAAAAA!!
Fata se uplaši pa dođe u WC sa svijećom i pita:
• Mujo, srećo, šta ti je, što se dereš?
Na to će Mujo:
• Uff dobro je, a ja mislio ispale mi oči.

________________________
________________________


Zaboravio dječak papagaja u frižideru. Nakon pet sati
dječak otvara frižider i iznenađeno uzvikne:
• Ma koga to moje okice vide?!
A papagaj će:
• Pingvina, pička ti materina!!!

________________________
________________________


Tone brod. Japanac uznemireno hoda gore-dole, a
Crnogorac mirno sjedi.
• Šta da radimo? - zavapi Japanac.
• Oca ti jebem japanskog, vi bi samo nešto da radite!

________________________
________________________

Jedu Mujo i Fata škampe, Fata se isprska po haljini
i kaže:
• Juuu, izgledam k'o svinja!
Mujo je pogleda i kaže:
• A još si se i isflekala!

________________________
________________________


Trči Fata, nosi sina na rukama i kuka:
• Mujo, Mujo! Šta da radim? Mali progutao metak!
Mujo se baca u stranu i zagalami:
• Ne okreći ga prema meni, jeb'o ti on mater!

________________________
________________________


Hvali se Englez kako je ženi za rođendan kupio Porshe
i da ide od 0 do 100 za 7 sekundi. Francuz kaže:
• A ja sam svojoj kupio Ferrari i za 5 sekundi ide od 0
do 100. Bosanac sluša pa reče:
• Ja sam svojoj Fati kupio poklon, i za 1 sekundu ide
od 0 do 100.Englez i Francuz će uglas:
• Ma, nemoguce, pricas gluposti, to ne postoji...
a šta si joj to kupio?!
• Vagu! - reče Bosanac.

________________________
________________________


Sretne Crvenkapa u šumi vuka i zapita ga:
• Vuče, vuče, zašto imaš tolike oči?
Tek će vuk:
• Bježi, mala, vidiš da serem!

________________________
________________________

Disleksičar odluči da opljačka banku! Dođe do banke
i drekne:
• Vazduh u ruke, pljačka vam materina! Ovo je pička!

________________________
________________________


Šta radi cigo za kompjuterom?
Pretura po Recycle Bin-u!

________________________
________________________

Dođe Mujo kući i pita Fatu:
• Fato, gdje su djeca?
• Na engleskom - kaže Fata.
A Mujo reče:
• Ok! Where are the children?
________________________
________________________

Medo zabranio pušenje trave u šumi. Ide on tako
jednom i vidi nešto se dimi iz vode. Gurne on ruku u
vodu i izvuče zeku a ono mu oči naduvane, crvene...
• Je li , zeko, jesam li rek'o ja da nema duvanja?
• Džabe, za nas ribice to ne važi!
________________________
________________________

Popeo se Perica na drvo i jede bananu. Došli
drugovi pa mu kažu:
• Perice, majmuni su odavno sišli sa drveta!
• Vidim! - reče Perica.
________________________
________________________


Sjedi mačka na ogradi i puši neku vutru. U tom
prolazi baba i kaže:
• Pisss, maco!
Mačka samo podigne dva prsta i kaže:
• Peace, babo!

________________________

KAK STE?

STA IMA?

JA DOS IZ SKOLE ITAK DOSADUJEM SE

SAMO 45 POSJETA

MALO SE VISE ANGAZUJTE

Stvarno pravi kmoad

Mogu vam je nabacit

Branko Copic (1914-1984) je jedan od najpopularnijih i najplodnijih pisaca srpske knjizevnosti XX veka. Njegovo delo je obimno i zanrovski raznoliko - pisao je pripovetke, romane, pesme, komedije, satire, filmske scenarije, price i pesme za decu. U toku svog dugog stvaralackog rada, koji je trajao vise od pola veka, stvorio je knjizevno delo koje vremenski i tematski obuhvata veliko razdoblje novije istorije srpskog naroda - od perioda izmedju dva svetska rata do osme decenije ovog veka. U prvom periodu stvaralastva Copic je pripovedao o ljudima svog zavicaja, o njegovom tegobnom zivotu pritisnutom siromastvom i svakojakim nepravdama. U drugom periodu u njegovom knjizevnom izrazu doslo je do sadrzajnog poistovecenja knjizevno-estetskih i idejno-revolucionarnih ciljeva, kada je Copic bio ovencan slavom najpopularnijeg partizanskog pisca, da bi u trecem periodu doslo do izrazaja razocarenje u stvarnost socijalistickog drustva, sto je potisnulo ideolosku tendenciju i inteziviralo emocionalne sadrzaje i lirski karakter njegove slike sveta. Pisanjem bajki o detinjstvu i ratu Copic je branio i samoga sebe od stvarnosti u kojoj mu je bivalo sve tesnije i tamnije, da bi njegova melanholija vremenom postajala sve izrazenija i da bi 24. marta 1984. izvrsio samoubistvo.

,            Bosno moja poharana

Razdoblje' Bosne i Hercegovine traje od 1463. godine i uspostavljanja Bosanskog sandžaka do 1878. i početka austro-ugarske okupacije. Dolazak Osmanlija je vjerovatno najvažniji događaj u historiji Bosne i Hercegovine, i imao je ogromne vjerske, jezičke, kulturne, političke, i vojne posljedice za naše područje. Za vrijeme osmanlijske vladavine islam i judaizam se po prvi put značajno pojavljuju u Bosni dok se pravoslavlje širi na čitav prostor današnje države. Političari i mislioci bosanskog porijekla imaju uticaj na tok historije daleko van granica njihove domovine, dok u samoj Bosni su utemeljeni gradovi poput Sarajeva i Mostara, a sa njima i izgrađeni impresivni arhitektski objekti poput Starog Mosta i Ferhadije džamije. Savremene granice Bosne i Hercegovine također potiču iz ovog doba.

Ferhat-pašina džamija ili Ferhadija u Banjoj Luci

Poslije zauzimanja Bosanskog kraljevstva, Osmanlijsko carstvo ne pokazuje veliki respekt prema stanovništvu i Bosni i ne želi se previše uplitati u svakodnevni život stanovništva, nego se čak tada, a i kasnije dešavaju mnoge stvari u Bosni koje su bile veoma nekarakteristične za ostale zemlje koje ulaze u sastav Osmanlijskog carstva. Već na samom početku, uz obostrani dogovor, godine 1465. se ponovo uspostavlja Bosansko kraljevstvo, na čije čelo se postavlja jedan od potomaka bosanske kraljevske porodice Kotromanić, Matija Kotromanić, koga Turska priznaje izvjesno vrijeme kao legitimnog kralja Bosne. Međutim, poslije zauzimanja nekoliko tvrđava koje su se još uvijek opirale vojnoj okupaciji, Osmanlije preuzimaju postepeno potpunu vojnu kontrolu nad zemljom. Do 1465. godine bosanski plemić Herceg Stjepan Vukčić Kosača čak uspostavlja apsolutnu dominaciju bosanske vojske na prostoru južne Bosne, ali biva potisnut i povlači se u svoju tvrđavu u bosanskoj luci Novi, osnovanu još od strane kralja Tvrtka, gdje i umire 1466. godine, a Novi se od tada, po njemu, zove Herceg Novi.

Čovjek, pod čijom komandom je zauzeta Bosna, Mehmed II. je bio jedan od najuspješnijih vojskovođa Osmanlijskog carstva u njenoj historiji. Pod njegovom komandom je 1453. godine osvojen Carigrad, a potom stavlja pod kontrolu cijelu Anatoliju, te daje sebi titulu "Fatih", što znači "Osvajač". Potpuno je uništio mletačku armiju u Grčkoj, zauzeo Bosnu, te osvojio Moldaviju i Mađarsku, a bio je u procesu pripreme velike invazije na Italiju, kada je umro 1481. godine.

Osmanlijsko carstvo je bila u svojoj suštini vojna organizacija, koju su interesirala samo nova osvajanja i ubiranje poreza, te je njen administrativni sistem bio dizajniran za osiguravanje prevashodno dvije stvari: ljudstva za vojsku i novac za njeno plaćanje. Ovaj administrativni sistem je bio vrlo revnosno provođen, prvenstveno kroz porezne registre stanovništva iz kojih se mogu vidjeti, što se Bosne tiče, dvije stvari: proces prelaženja stanovništva na Islam, jer su ovi porezni registri razvrstavali stanovnike po vjeroispovjesti, a također se iz njih može vidjeti i to da u Bosni nije bilo nikakvog masovnog doseljavanja Osmanlija ili bilo koga drugog, koje bi značajno promjenilo konfesionalnu i etničku sliku stanovništva. Prvi porezni registar Osmanlijskog carstva uspostavlja u Bosni već 1468. godine i iz njega se može vidjeti da u prvih pet godina ne baš veliki broj stanovništva prelazi na Islam, da bi već, po poreznom registru iz 1520. godine broj muslimana prešao 45% ukupnog broja stanovnika, dok nam porezni registar iz 1624. godine govori da u Bosni zivi oko 150.000 katolika, oko 75.000 pravoslavaca i čak 450.000 muslimana. Dakle, glavni proces prelaženja na islam je trajao oko 100 godina i nije se dogodio preko noći. Bosna je za cijelo vrijeme Osmanlijskog carstva imala povlašteni status u odnosu na sve druge zemlje koje ulaze u njen sastav.Bošnjačka feudalna gospoda je ne samo zadržavala svoje posjede nego je imala pravo i na nasljeđivanja istih, unutar svojih obitelji, a kako ćemo kasnije vidjeti Bošnjani u Bosni, tokom vremena, potpuno preuzimaju lokalnu vlast u svoje ruke, što apsolutno nije bio slučaj u ostalim zemljama koje ulaze u sastav Osmanlijskog carstva. Iz, već pomenutih, poreznih registara se može vrlo jasno pratiti i jedan drugi proces, a to je širenje pravoslavlja u Bosni. Tokom srednjovjekovne Bosne pravoslavlje je šireno među Bošnjanima bogumilima, s gotovo nikakvim rezultatom, izuzev u Hercegovini gdje je dio Bošnjaka prihvatio pravoslavlje mirnim putem dok je kod Drine šireno nasilno. Međutim, po ulaženju Bosne u sastav Osmanlijskog carstva u Bosnu se doseljavaju Vlasi (pravoslavni stočari) i preko njih je još jedan dio Bošnjaka prihvatio pravoslavlje. Oni kao i Bošnjani koji su ranije prihvatili pravoslavlje su bili Bošnjaci pravoslavci isto tako je i jedan dio Vlaha postao bošnjački. Godine 1580. uspostavlja se Bosanski ejalet. Unutar Osmanlijskog carstva, ejalet (pašaluk) je bio najveća društveno politička jedinica, koja je bila sadržana iz više sandžaka. Do 1580. godine Bosna je bila u statusu sandžaka, a od 1580. godine stiče status ejaleta. Bosanski ejalet je bio pod upravom paše ili beglerbega, a uključivao je u sebi cijelu današnju Bosnu i Hercegovinu, plus dijelove koji se danas nalaze u sastavu Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Vrlo je važno uočiti ovu cjelovitost Bosne i poseban status koji ona uživa do samog kraja njene okupacije od strane strane Osmanlijskog carstva, dok su susjedne zemlje bile rascjepkane na više ejaleta, Bosna ostaje jedinstvena zemlja i zadržava svoj teritorijalni integritet, kroz cijelo vrijeme osmanlijske okupacije. Prvo sjedište Bosanskog ejaleta je bilo u Banjoj Luci,koje se 1639. godine seli u Sarajevo, zatim u Travnik 1697. godine i opet u Sarajevo 1850. godine. Državna politika se sastojala uglavnom u tome da se zemlja drži pod kontrolom i da se porez redovito isplaćuje Osmanlijskom carstvu. U zemljama pod vlašću Osmanlijskog carstva bilo je više vrsta civilnih zakona, a generalno je vođen na lokalnom nivou od strane kadije. Kadija je bio najvažniji administrator na lokalnom nivou i oblast nad kojom je on administrirao se zvala kadiluk. Određeni broj kadiluka je činio sandžak, nad kojim je administracija bila od strane vojske. Više Sandžaka su činili ejalet, odnosno pašaluk. Na vojnom planu u ovome periodu Bošnjaci bivaju regrutirani i sudjeluju u mnogim ratovima koje je vodilo Osmanlijsko carstvo; od rata protiv Austrije od 1593. do 1603., rata sa Venecijom (Mlecima ili Bnecima) od 1640. do 1669. godine, te ponovo protiv Austrije 1663. godine, poslije čega dolazi do primirja, koje traje sve do 1683. godine, kada se rat nastavlja. U periodu od 1684. do 1687. godine Austrijanci postepeno osvajaju Mađarsku, koja je uglavnom bila pod vojnom kontrolom bosanskih spahija, što je prouzročilo veliku migraciju Bošnjaka iz Mađarske u Bosnu. Također, Venecija je izvršila veliki napad na Bosnu 1685. godine, koji je bio uspješno odbijen. Potom se, 1697. godine, događa jedna od najtežih invazija na Bosnu od strane Austrijske vojske, pod komandom princa Eugena Savojskog. Poslije pobjede u južnoj Mađarskoj, oko 6000 austrijskih vojnika dopire čak do Sarajeva i njegove branitelje zatiče potpuno nespremne za borbu, te 23. oktobra 1697. godine gotovo potpuno spaljuju Sarajevo, koje je tada bilo sjedište Bosanskog ejaleta i poprilično veliki grad sa preko 120 džamija. Austrijska vojska se povlači, a sam rat sa Austrijancima se završava tako što dolazi do sklapanja "Karlovačkog mira", koji je sklopljen u Sremskim Karlovcima 1699. godine. Ovaj rat je bio prvi veliki vojni poraz Osmanlijskog carstva, jer Mađarska i Transilvanija bivaju prepušteni Austriji, a veliki dio Dalmacije i Grčka prelaze pod nadzor Venecije. Rezultat proteklih ratova sa Venecijom i Austrijom, odnosno gubljenje velikog teritorija, bio je veliki udarac za Osmanlijskom carstvu, koje je "jedva dočekalo" prvu priliku da ponovo započne rat sa Venecijom, što se i dogodi 1714. godine, poslije kršenja određenih odredaba "Karlovačkog mira" od strane Venecije. Austrija ponovno postaje saveznik Veneciji te bilježe veliku pobjedu kod Novog Sada (Petrovaradin) 1716. godine, dok su svi njihovi napadi na Bosnu bili uglavnom uspješno odbijeni. Poslije toga dolazi do sklapanja novog mira u Požarevcu 1718. godine, poslije čega Austrija i Venecija uzimaju neke dijelove Bosne, te se uspostavlja današnja jugozapadna granica Bosne. Sve ovo je rezultiralo da Turska Imperija povisuje poreze prema Bošnjacima, te se događaju velike pobune protiv Osmanlijskog carstva 1727., 1728., 1729. i 1732. godine. Sljedeća veoma bitna godina jeste 1736., kada Austrija krši primirje i napada Bosnu, ali njena vojska biva totalno poražena u bitci kod Banja Luke, te dolazi do novog primirja 1739. godine, kada se uspostavlja današnja sjeverna granica Bosne. Zatim, ponovno dolazi do velikih pobuna Bošnjaka protiv Osmanlijskog carstva, koje se događaju 1745. i 1747. godine, a poslije velike pobune u Mostaru 1748. godine, sultan šalje pismo "upravitelju" Bosne, Mehmed-paši, koje je sadržavalo samo jednu rečenicu: Bosna mora biti ponovo osvojena!

Mehmed-paša se brutalno suprotstavlja pobunjenicima, poslije te naredbe, i postepeno uspostavlja mir u zemlji, iako je područje Mostara kasnije ponovno nastavilo biti centrom nezadovoljstva prema Istanbulu, tako da je Mehmed-paša bio prisiljen da šalje veliku vojsku na Mostar 1768. godine, da suzbije pobunu. Godine 1788. je razvijen plan o osvajanju Balkana od strane ruske carice Katarine Velike i austrijskog cara Josipa II., te ubrzo vrše veliki napad na Bosnu. Na početku rata obećavaju da će poštivati slobodu vjeroispovijesti svim Bošnjacima muslimanima, ukoliko polože oružje i predaju se, a također su se nadali velikoj potpori Bošnjaka katolika i Bošnjaka pravoslavaca u cijelom tom planu. Kada, 1788. godine, ulaze u Bosnu, jedan mali dio Bošnjaka, zaista, i pristupa austrijskoj vojsci, ali velika većina Bošnjaka svih vjera, pruža žestok otpor Austrijancima na samoj granici Bosne, ne dopuštajući njihov daljni prodor. Bošnjacima je išla na ruku činjenica da zbog te agresije i Rusija i Austrija bivaju izloženi velikom diplomatskom pritisku, te, konačno, odustaju od te agresije 1791. godine, a zauzvrat sultan odobrava austrijskom caru zvanični status "zaštitnika kršćana", koji žive unutar Osmanlijskog carstva. Na samome početku ovog perioda događaju se vrlo značajne promjene granica u zemljama susjedima Bosni. Rusija i Austrija ulaze u rat s Napoleonom, koji, poslije niza pobjeda nad Austrijom, uzima Veneciju, Istru i Dalmaciju, uključujući i Dubrovačku republiku 1805. godine. Napoleon postaje saveznik sultanu i pomaže mu u suzbijanju jedne pobune na teritoriji Srbije, a Francuzi su također prisutni i na teritoriji Bosne, u nekim manjim sukobima, kao npr., pomažući suzbijanje jedne manje pobune u jugoistočnoj Bosni, kada pomažu Hadži-begu Rizvanbegoviću, koji je bio pod opsadom u tvrđavi u Hutovu, blizu Neuma. Sve ove pobune dovele su do značajnih društvenih i političkih promjena unutar Bosne. Najvažnija promjena je, prije svega, bila uspostava kapetanija u Bosni.

Kapetan je bio vojni administrator u pograničnim pojasevima i njegov zadatak je bio da uspostavlja vojsku, provjerava putnike koji su prelazili granicu, održava putove sigurnim od razbojnika i da izvršava razne druge policijske i administrativne dužnosti. Teritorija kojom je upravljao se zvala "kapetanija", koja je mogla biti manja ili veća od kadiluka. Tokom 17. vijeka ovaj sistem je bio znatno proširen na unutrašnjost zemlje, a također su bile proširene ingerencije samih kapetana, tako da su neke porodice počele da tretiraju kapetanije kao nasljednu instituciju. U vrijeme sklapanja "Karlovačkog mira" 1699. godine, u Bosni je bilo 12 kapetanija, da bi krajem 18. vijeka njihov broj porastao na 32, pokrivajući praktično cijelu Bosnu. Kapetanije su postojale jedino u Bosni. U svojoj suštini, kapetanije su predstavljale skoro apsolutnu nezavisnost Bosne, što se tiče lokalne uprave, dok se još uvijek morao plaćati porez Osmanlijskom carstvu, ali nisu više stranci direktno vladali, nego sami Bosanci, što je predstavljalo značajan pomak ka nezavisnosti Bosne i činilo je veoma privilegiranom u odnosu na sve ostale zemlje koje su bile pod osmanlijskom okupacijom.

1813. godine sultan pokušava da umanji ovu nezavisnost, te šalje u Bosnu Siliktar Ali-pašu, koji je imao zadatak da započne proces ukidanja kapetanija u Bosni. Sultan uskoro šalje veliku vojsku, sačinjenu od turskih i albanskih vojnika da pokore Sarajevo, a također 1820. godine izvršeni su napadi na Mostar i Srebrenicu, te su ubijena dva kapetana: iz Banja Luke i Dervente. Novi sultan Mahmut II.,1826. godine vrši veliku reformu vojske, što nailazi na veliki otpor u Bosni, te sultan šalje Abdurahman-pašu iz Beograda da izvrši ove reforme u Bosni, ali on postiže veoma malo uspjeha u tome. Godine 1831. diže se velika pobuna Bošnjaka na čelu sa Husein-kapetanom Gradaščevićem za autonomiju Bosne. Te iste godine bosanska vojska, sa Husein-kapetanom Gradaščevićem na čelu, osvaja Travnik i zarobljava vezira, te ga javno ponižava, tjerajući ga da skine novu "reformsku" odjeću i obuče tradicionalnu nošnju. Zatim, bosanska vojska od preko 25.000 vojnika nanosi veliki poraz Velikom veziru na Kosovu, a 12. septembra 1831. godine, u Sarajevu, i zvanično proglašava autonomiju Bosne, što je praktično značilo puna nezavisnost Bosne, iako je diplomatski poručeno sultanu da će se i dalje on smatrati vrhovnim vladarom Bosne. Sultan, potom, uspijeva da unese neslogu među Bošnjake, i pridobija na svoju stranu Ali-agu Rizvanbegovića i Smail-agu čengića, te šalje veliki vojni kontigent od preko 30.000 vojnika na Sarajevo, te bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. godine. Husein-kapetan Gradaščević se povlači u Austriju i pokret za autonomiju Bosne, odnosno za punu nezavisnost Bosne, biva ugušen tek 1850. godine. Godine 1836. nekoliko kapetana iz okoline Bihaća diže pobunu, koja je bila krvavo ugušena od strane vojnih trupa iz Anatolije. Sljedeća velika pobuna se desila 1840. godine, kada je ponovo Vezir bio istjeran iz Travnika, ali i ta pobuna biva uskoro ugašena od strane regularnih osmanlijskih trupa. 1850. godine sultan salje u Bosnu Omer-pašu Latasa, koji do kraja 1850. godine uspostavlja potpunu kontrolu nad Bosnom i ukida kapetanije, te uvodi novi sistem vlasti, koji je dijelio zemlju u 9 oblasti, od kojih je svaka bila pod vlašću kajmakama. Godine 1875 izbija Hercegovačka buna i veoma brzo se razvija u pravi ustanak, koji ima zapažene rezultate. Godine 1877. Rusija, zajedno s Austrijom, proglašava rat Osmanlijskom carstvu i već početkom 1878. godine Rusi dolaze skoro do Istanbula, poslije čega dolazi do primirja, gdje su Rusi bili ti koji su diktirali uvjete, koji su,naravno, išli puno više njima u prilog, nego njihovim saveznicima Austrijancima. Po ovome sporazumu Rusija osigurava Bugarskoj da se znatno proširi i dobije gotovo punu autonomiju od Osmanlijskog carstva. Bosna, pak, je po tome dogovoru ostala dijelom Osmanlijskog carstva, uz velike reforme, i po članku 14. toga sporazuma bosanski prihodi se od tada, pa u naredne tri godine, moraju trošiti isključivo u bosanske svrhe. Ova situacija je bila prilika za Bošnjake da ponovo pokrenu pitanje autonomije Bosne, što je u međunarodnim krugovima shvaćeno kao opasnost od novih sukoba, tako da ovaj mirovni sporazum biva korigiranu julu 1878. godine u Berlinu, na čuvenom "Berlinskom kongresu", gdje je odlučeno da Bosna, iako teoretski i dalje pod osmanlijskoj vlasti, bude okupirana i administrirana od strane Austro-Ugarske.

Spisak Krajišnika Bosne1392–1463: [uredi]

• Paša Jigit-beg 1392–1414
• Ishak-beg 1414–1439
• Himmeti-Zade Nesuh-beg 1439–1454
• Isa-beg Ishaković 1454–1463

Spisak Sandžakbegova Bosne1463–1580: [uredi]

• Minnetoglu Mehmed-beg 1463–1464
• Isa-beg Ishaković 1464–1470
• Ajas-beg 1470–1474
• Sinan-beg 1474
• Arnaut Davud-beg 1474–1475
• Bali-beg Malkočević 1475–1477
• Skender-beg Mihaloglu 1477–1479
• Arnaut Davud-paša 1479–1480
• Skender-beg Mihaloglu 1480–1482
• Jahja-beg 1482–1483
• Ajas-paša 1483–1484
• Mehmed-beg Ishaković 1484–1485
• Sinan-beg 1485–1490
• Hadum Jakub-paša 1490–1493
• Jahja-paša 1493–1496
• Feriz-beg 1496–1498
• Skender-paša Mihaloglu 1498–1505
• Feriz-beg 1505–1512
• Hadum Sinan-beg Borovinić 1512–1513
• Junus-beg 1513–14.10.1515
• Mustafa-paša Skenderpašić 14.10.1515–17.04.1516
• Gazi Hasan-beg 17.04.1516–1517
• Gazi Mehmed-beg Mihalzade 1517–1519
• Gazi Bali-beg Jahjapašić 1519–15.09.1521
• Gazi Husrev-beg 15.09.1521–Juni.1525
• Gazi Hasan-beg Juni.1525–Januar.1526
• Gazi Husrev-beg Januar.1526–Mart.1534
• Ulama-paša Mart.1534–Maj.1536
• Gazi Husrev-beg Maj.1536–18.06.1541
• Ulama-paša 18.06.1541–1547
• Sofi Ali-beg 1547–1549
• Muhamed-han Zulkadrioglu 1549–1550
• Hadim Ali-beg 1550–1551
• Sofi Mehmed-paša 1551-1553
• Hadim Gazi Ali-paša 1553
• Dugali Malkoč-beg 1553–1554
• Kara Osman-han 1554–1555
• Kara Mustafa-beg Sokolović 1555–1557
• Hamza-beg Biharović 1557–1561
• Hasan-beg Sokolović 1561–1562
• Sinan-beg Boljanić 1562–1564
• Mustafa-beg Sokolović 1564–August.1566
• Mehmed-beg Sokolović August.1566–April.1568
• Ferhad-beg Desisalić April.1568–25.06.1568
• Mehmed-beg Sokolović 25.06.1568–1574
• Ferhad-beg Sokolović 1574–1580

Mini Biography

Eddie Murphy's father died when Eddie was quite young, and he, his brother, and step-brother were raised by his mother, a telephone-company employee, and his stepfather, a foreman at a Breyer's Ice Cream plant. His comic talent was evident from an early age, and by 15 he was writing and performing his own routines at youth centers and local bars, as well as at the Roosevelt High School auditorium. Eventually, Murphy made it to a Manhattan showcase, The Comic Strip. The club's co-owners, Robert Wachs and Richard Tienken, were so impressed with Murphy's ability that they agreed to manage his career. Wachs and Tienken succeeded in getting Murphy an audition for the revamped "Saturday Night Live" (1975), where he was eventually cast as a featured player, but by the end of his first season, however, he had moved up to star status.

Mini Biography

Eddie Murphy was born in Brooklyn New York, in 1961, the youngest son of Lillian Murphy, a widow who married Vernon Lynch, the step-father of Eddie, his brother Charles Q. Murphy, and Vernon Jr. Eddie himself had aspirations of being in show business since he was a child. A bright kid growing up in the streets of New York, Murphy spent a great deal of time on impressions and comedy stand-up routines rather than academics. His sense of humor and wit made him a stand out amongst his classmates at Roosevelt Junior-Senior High School. By the time he was 15, Murphy worked as a stand-up comic on the lower part of New York, wooing audiences with his dead-on impressions of celebrities and outlooks on life.

In the early 1980s, at the age of 19, Murphy was offered a contract for the Not-Ready-For-Prime-Time Players of "Saturday Night Live" (1975), where Murphy exercised his comedic abilities in impersonating African American figures and originating some of the shows most memorable characters: Velvet Jones, Mr. Robinson, and a disgruntled and angry Gumby.

Murphy made his feature film debut in 48 Hrs. (1982), alongside Nick Nolte. The two's comedic and antagonistic chemistry, alongside Murphy's believable performance as a streetwise convict aiding a bitter, aging cop, won over critics and audiences. The next year, Murphy went two for two, with another hit, pairing him with John Landis, who later became a frequent collaborator with Murphy in Coming to America (1988) and Beverly Hills Cop III (1994). Beverly Hills Cop (1984) was the film that made Murphy a box-office superstar and most notably made him a celebrity worldwide, and it remains one of the all-time biggest domestic blockbusters in motion-picture history. Murphy's performance as a young Detroit cop in pursuit of his friend's murderers earned him a third consecutive Golden Globe nomination. Axel Foley became one of Murphy's signature characters. On top of his game, Murphy was unfazed by his success, that is until his box office appeal and choices in scripts resulted into a spotty mix of hits and misses into the late 1980s and early 1990s. Films like The Golden Child (1986) and Beverly Hills Cop II (1987) were critically panned but were still massive draws at the box office.

In 1989, Murphy, coming off another hit, Coming to America (1988), found failure with his directorial debut, Harlem Nights (1989). Another 48 Hrs. (1990) and his turn as a hopeless romantic in Boomerang (1992) did little to resuscitate his career. However, his remake of Jerry Lewis's The Nutty Professor (1996) brought Murphy's drawing power back into fruition. From there, Murphy rebounded with occasional hits and misses but has long proven himself as a skilled comedic actor with applaudable range pertaining to characterizations and mannerisms.

Though he has grown up a lot since his fast-lane rise as a superstar in the 1980s, Murphy has lived the Hollywood lifestyle with controversy, criticism, scandal, and the admiration of millions worldwide for his talents. As Murphy had matured throughout the years, learning many lessons about the Hollywood game in the process, he settled down with more family-oriented humor with Doctor Dolittle (1998), Mulan (1998), Bowfinger (1999), and the animated smash Shrek (2001), in a supporting role that showcased Murphy's comedic personality and charm. In spite of being vocal in interviews about his career, Eddie Murphy continues to live a happy life with his wife and kids and has said that if his career would to end tomorrow he would be content just being with his family.

Spouse

Trade Mark

His laugh.

Often plays multiple characters in one movie.

Trivia

Was cast by "Saturday Night Live" (1975) and NBC when he was 19 years old.

Ranked #78 in Empire (UK) magazine's Top 100 Movie Stars of All Time list (October 1997).

Born at 1:30pm-EST.

In a TV commercial never shown in the USA, Eddie Murphy kissed the front bumper of a Toyota sedan.

Has eight children: Has a son each with Tamara Hood and Paulette McNeely; Five children with Nicole Mitchell Murphy: daughter Bria (born on 18 November 1989 in Sacramento); son Miles Mitchell (born on 7 November 1992); daughter Shayne Audra (born on 10 Ocotber 1994); daughter Zola Ivy (born on 24 December 1999 in Los Angeles); and daughter Bella Zahra (born on 29 January 2002); and, One child with ex-girlfriend Melanie Brown a daughter, Angel Iris Murphy Brown (born on 3 April 2007).

Attended Nassau Community College in Garden City, New York, before beginning his acting career.

Did stand-up comedy at the same Bay Area Comedy Club as Robin Williams and Caryn Johnson (whose stage name eventually became Whoopi Goldberg) before getting into acting.

Was voted Most Popular while attending Roosevelt Junior-Senior High School in Roosevelt, New York, due to the stand-up comedy routines he would perform in the school's auditorium and jokes he would tell classmates during lunch.

Older brother Charles Q. Murphy is also an actor. Younger brother Vernon Jr. was half of the hip-hop group K-9 Posse, which released two albums in the late 1980s and early 1990s.

Won a Grammy for his 1983 comedy album "Comedian," which featured his stand-up routine.

Turned down the role of Winston Zeddemore in Ghost Busters (1984).

Idolized Richard Pryor and was inspired by him to do comedy. Went on to cast Pryor in his directorial debut Harlem Nights (1989).

At the height of his popularity in the mid 1980s, he began a music career, spawning the popular song "Party all the Time," which he recorded with Rick James. Also recorded an album in the early 90s, entitled "Whazzupwitu," in which he performs in a video of the single of the same name, alongside Michael Jackson. Murphy appeared in Jackson's "Remember the Time" video in 1992 alongside fellow celebrities Magic Johnson and Iman.

Dated actress Halle Berry.

Dated Robin Givens.

Close friends with former late night talk show host Arsenio Hall

Paid for the funeral of comedic inspiration Redd Foxx.

Was criticized tremendously by Spike Lee for not using his show business stature to help black actors break into film.

Named one of E!'s Top 20 Entertainers of 2001.

His wife Nicole Mitchell Murphy gave birth to their daughter Bella Zahra(30 January 2002).

Is the only cast member of "Saturday Night Live" (1975) to host while still a cast member. Nick Nolte was to host but fell ill and Eddie replaced him.

Was in a relationship with singer Whitney Houston before she married former husband, Bobby Brown.

Former wife, Nicole Mitchell Murphy, is an Associate with Pre-Paid Legal Services, Inc.

In 1997, he and his late-night encounter with Shalimar Seiuli was ranked #61 on E! TV's The Greatest Shocking Moments In Entertainment History.

His brother Charles Q. Murphy is a regular performer on the hit sketch comedy show "Chappelle's Show" (2003) on Comedy Central.

Has a house in Englewood, New Jersey.

Scored two hits on the Billboard Hot 100 singles charts with "Party All the Time" (US #2, 1985) and "Put Your Mouth on Me" (US #27, 1989).

Although arguably the biggest movie star ever to come out of "Saturday Night Live" (1975), he has never attended a cast reunion and is not known to even talk about having been on the show.

Chosen as #10 in Comedy Central's 100 Greatest Stand-Up Comics of All Time.

Stepson of Vernon Lynch.

Hosted the MTV Movie Awards in 1993

At one time, was considered to play The Grinch in How the Grinch Stole Christmas (2000).

Met Nicole Mitchell Murphy in 1988 at an NAACP Image Awards show. They lived together for a year and a half before they married. They were married at the Grand Ballroom of The Plaza Hotel in New York City.

Was one of the last movie actors to sign an exclusive contract with a studio. In this case, it was Paramount Pictures, which released all of his early films.

Chris Rock is an admirer of Murphy and considers him his role model and inspiration to become an actor and comedian.

Most successful ex-SNL star.

His favorite TV show is "Star Trek" (1966).

Nephew of Uncle Ray Murphy.

The first actor to receive $1,000,000 for his first film.

Huge fan of Elvis Presley.

Is mentioned, along with Vanessa Redgrave, and Joe Piscopo in the song "Jammin' Me", by Tom Petty and the Heartbreakers.

He and his ex-wife, Nicole Mitchell Murphy, celebrated their first wedding anniversary in Montego Bay, Jamaica where they stayed for one week.

Ex-girlfriend Melanie Brown gave birth to a daughter, Angel Iris Murphy Brown, on 3 April 2007.

One of 115 people invited to join AMPAS in 2007.

A huge fan of the bands "Ratt" and "Cinderella", particularly the former as can be seen in The Golden Child (1986) where their song "Body Talk" (from their 1986 album "Dancing Undercover") is featured.

Got the idea of playing multiple roles in one film after watching another one of his idols, Peter Sellers, in one of his all time favorite films Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb (1964).

Married Tracey E. Edmonds in a private ceremony on an island off Bora Bora (1 January 2008).

After picking up a pre-op transsexual prostitute on Santa Monica Boulveard in West Hollywood, he was arrested by LAPD deputies, but finally released (2 May 1997).

Was heavily influenced by Bill Cosby.

Born to Charles Edward Murphy, a transit police officer, and his wife Lilian, a telephone operator, his father left the family when Eddy was three years old and was stabbed five years later.

He is an avid fan of professional wrestling, with Hulk Hogan as his all time favorite wrestler.

Supports Senator Barack Obama's bid to win the Democratic nomination for the 2008 presidential election.

Was considered for the move Star Trek: The Voyage Home (1986) as a UFO-file who gets involved with Captain Kirk's search for a hump back whale.

Set a new Razzie Award record for most nominations by one person in a single year, with five nominations total. All of which were for the movie Norbit (2007). Murphy was nominated for Worst Actor (as the character Norbit), Worst Supporting Actor (as the character Mr. Wong), Worst Supporting Actress (as the character Rasputia), Worst Screen Couple (Eddie Murphy as Norbit and either Eddie Murphy as Mr. Wong or Eddie Murphy as Rasputia) and Worst Screenplay. He went on to "win" all three of the acting nominations, becoming the first person to ever "win" in both male and female acting categories in one year.

Personal Quotes

"I'd like to produce, direct, write, score, and star in a film in exactly the way [Charlie] Chaplin did. I'll do that before I'm thirty." - in 1985

Every bad decision I've made has been based on money. I grew up in the projects and you don't turn down money there. You take it, because you never know when it's all going to end. I made Cop III because they offered me $15 million. That $15 million was worth having Roger Ebert's thumb up my ass.

I started out as an impressionist and that's all about observing - how people move, their voice quality, their attitudes and quirks.

[Asked why he accepted Best Defense (1984)]: "The door opened and four guys came in carrying a cheque."

"That's my idol, Elvis Presley. If you went to my house, you'd see pictures all over of Elvis. He's just the greatest entertainer that ever lived. And I think it's because he had such presence. When Elvis walked into a room, Elvis Presley was in the f---ing room. I don't give a f--- who was in the room with him, Bogart, Marilyn Monroe".

If you're involved in with something that's original, you know, you'll always go back and try to rehash it.

The advice I would give to someone is to not take anyone's advice.

I keep telling people I'll make movies until I'm fifty and then I'll go and do something else. I'm going to be a professional gentleman of leisure.

The only reason I did "Showtime" was Robert De Niro. I definitely consider him to be in top 5 all time best actors.

Salary